2016/08/29

ITALIJA / Rim (Rome) - Ripa, Ghetto Ebraico, Campo de' Fiori


*Tekst i fotografije na blogu deo su publikovane knjige o Rimu (ISBN 978-86-7722-408-0), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik RS, br. 104/2009 i 99/2011.

*The text and photographs on the blog are parts of the published book on Rome (ISBN 978-86-7722-408-0), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.





Svi postovi o ITALIJI:











Ripa, delovi nekadašnjeg jevrejskog geta / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Ripa, nekadašnji geto / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Kaluđerice na Trgu Piazza Bocca della Verita i Janusov slavoluk (levo, iza) / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Sa istočne strane Tibra u odnosu na romantični Trastevere, u blizini centralne gradske zone smestio se predivni rimski rejon Ripa. Iako nedovoljno poznat po samom nazivu, u ovom delu nalaze se neka od slikovitih i manje poznatih mesta koje možete obići prilikom šetnje po Rimu, na samo petnaestak minuta pešice od najveće turističke gužve u centru grada. 

Ukoliko u šetnju krenete od Trga cveća (Campo de' Fiori), na ovom živopisnom mestu tokom dana možete razgledati ulične tezge sa voćem, povrćem, pecivom, sirom, cvećem i drugim proizvodima, a kada se u kasno popodne štandovi uklone, sesti u neki od tradicionalnih kafea sa kariranim stoljnjacima, na picu ili kapućino.

Kada se tezge na trgu raščiste, u centralnom delu postaje vidljiv spomenik Đordanu Brunu (Giordano Bruno). Podignut je u XIX veku, u slavu italijanskog dominikanskog sveštenika - filozofa, matematičara, pesnika, kosmologa i astrologa, koji je na ovom mestu 17. februara 1600. godine spaljen na lomači, kao jeretik. Zbog svojih teorija u kojima je za zvezde na nebu pretpostavio da su daleka sunca i centri udaljenih sunčanih sistema, i jer je podržao heliocentrični sistem i učenja Nikole Kopernika, inkvizicija je naredila da osim Đordana i sve njegove knjige dožive istu sudbinu. Pre toga, bio je optužen za veštičarenje, veoma čest razlog koji je srednjovekovna Crkva koristila u nedostatku valjanog dokaza.




Trg cveća - Campo de'Fiori u kasno popodne, nakon što se uklone pijačne tezge / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Spomenik Đordanu Brunu na Trgu cveća / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Pijaca na Trgu cveća / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Nešto dalje od Trga cveća, u sred raskršća modernih saobraćajnica nalazi se pravougaoni plac između zgrada - trg Largo di Torre Argentina sa arheološkim ostacima četiri antička hrama iz perioda Rimske republike i delovima Pompejevog teatra. Na trgu se nalazi i srednjovekovna građevina, toranj Torre del Papito ("Toranj malog pape"), građevina navodno izuzetno niskog antipape Pjetra Pjerleonija.  

Ovaj trg, nekada je pripadao južnom delu antičkog rimskog rejona Campus Martius ("Marsovo polje"), gde se krajem doba Republike i početkom Rimskog carstva nalazilo jedno od sedišta prvih gradskih osmatrača-vatrogasaca-policajaca na svetu (Virgili Urbani), u to vreme - jedno zajedničko zanimanje. Priče o antičkim rimskim vatrogascima-policajcima, opremu kojom se nekada požar gasio (mešavinom vode i sirćeta) iz zaprežnih kola, amforama i jednom vrstom pumpe koja je rasprskavala vodu u buretu olakšavajući gašenje požara, danas možete videti ako posetite ostatke antičke rimske luke Ostije (Ostia Antica), 30-ak kilometara zapadno od Rima (voz iz Rima polazi nekoliko puta dnevno).





Trg Largo di Torre Argentina / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Taverna na Trgu cveća / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Šetajući od Trga cveća dalje ka Tibru, postepeno ćete ući u nekadašnji Jevrejski geto (Ghetto Ebraico) u kojem na nekim zgradama i u uličicama još uvek postoje vidljivi tragovi života nekada većinskog, jevrejskog stanovništva. Osim par košer radnji i trgova sa prelepim fontanama, u nekada jevrejskom delu grada još uvek postoji jedna od najvećih Sinagoga (Tempio Maggiore di Roma) u ovom delu Evrope, u kojoj se nalazi i Muzej istorije rimskih Jevreja (Museo Ebraico di Roma, ulica: Lungotevere de' Cenci). Interesantno je da je Rim poznat kao mesto sa jednom od istorijski najdugovečnijih jevrejskih zajednica Evrope, u kontinuitetu.

Ukoliko se zateknete u šetnji ulicama nekadašnjeg rimskog geta, nemojte propustiti jednu od najlepših fontana u ovom delu Rima, i uopšte - "Fontanu sa kornjačama" (Fontana delle Tartarughe), na trgu Piazza Mattei. Jedna od prvih javnih česmi Rima čije podizanje u XVI veku nije plaćeno iz državne kase ili od strane papa, smestila se na trgu koji danas nosi naziv svog darodavca. Mucio Matei (Muzio Mattei) u stvari i nije bio neki dobrotvor, već bogati bankar i političar aristokratskog porekla koji se sa državom nagodio da sam finansira podizanje fontane baš na ovom mestu i popločavanje trga, jer se upravo tu - nalazila njegova kuća. Kada je 1555, papa Pavle IV rešio da podigne zidine i tako ograniči jevrejski geto, Mucio Matei je kao glava jedine katoličke porodice u getu dobio od pape ključeve kapije i bio zadužen za dozvole ulaska i izlaska lokalnih Jevreja.




Ripa, delovi nekadašnjeg geta / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Ripa (nekadašnji geto), Fontana sa kornjačama na trgu Piazza Mattei / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Sinagoga / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Najbliže Tibru, na ivici geta nalazi se građevina koja potiče iz antičkog perioda i koju mnogi veoma lako pomešaju sa 15-ak minuta pešice udaljenim i mnogo poznatijim Koloseumom. Najveće i najposećenije (otvoreno) pozorište antičkog Rima - Teatro di Marcello (na latinskom: Theatrum Marcelli), sazidano u poslednjim godinama rimske Republike i na začetku Carstva, i samo je 30-ak godina mlađe od Koloseuma. U arhitektonskom smislu, njegovi stubovi, lukovi i prolazi čine kombinaciju grčkog pozorišta i rimske arene.


Neposredno uz Marčelovo pozorište nalaze se ostaci čuvene trijumfalne kapije Portico d'Ottavia (Porticus Octaviae), čiji originalni crteži neobično podsećaju na dve hiljade godina mlađu Brandenburšku kapiju - simbol Berlina. Kapiju je u čast svoje sestre Oktavije Mlađe,  27. godine pre naše ere sazidao prvi rimski imperator Oktavijan Avgust. Kasnije je preživela zemljotres, a uz nju je jedno vreme bila sazidana i crkva (kapija je poslužila kao monumentalni ulaz u istu). U blizini, možete posetiti i katakombe u Crkvi Basilica San Nicola in Carcere, neke od najstarijih u centru grada otvorenih za posetioce (potiču iz republikanskog perioda Rima (Via del Teatro Marcello 46).




Najčuveniji rimski teatar -Theatro di Marcello (iza se vidi Sinagoga) / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Trijumfalna kapija Oktavijana Avgusta, Portico d'Ottavia / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Ripa, nekadašnji geto / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Prešavši ulicu i nastavivši dalje ka jugu, nakon stotinak metara uz obale Tibra nalazi se simpatični ovalni park na trgu Piazza Bocca della Verità. Na zelenoj površini primetićete ostatke dva antička hrama iz I veka od kojih je jedan kružni - Temple of Hercules Invictus ("Hram neosvojivog Herkula"), a drugi pravougaoni Fortuna Virilis. Preko puta, u daljini se vidi prilično očuvana Janusova trijumfalna kapija (Arch of Janus), jedina četvorostruka kapija grada (sa četiri luka oko kvadratne osnove). Do sada nije utvrđeno ko je kapiju podigao i čemu je služila, ali neki stručnjaci smatraju da je bila posvećena caru Konstantinu I ili II.

Srednjovekovna Crkva Santa Maria in Cosmedin de Schola Graeca jedna je od najstarijih i najlepših jednobrodnih bazilika u Rimu. Sazidana je u VIII veku na temeljima antičkog hrama (Templum Herculic Pompeiani), a njenu unutrašnjost dekorisali su grčki monasi, pripadnici grčke umetničke škole ("de Schola Graeca"). Među mnogobrojnim turistima koji je posećuju najpoznatija je po delu koji sa nalazi u njenom pročelju. Bocca della Verità ili "Usta istine", veliki je kameni reljefni krug iz I veka u obliku čovečjeg lica otvorenih usta, koji se nalazi na zidu levo od ulaza u crkvu. Na prilazu "Ustima istine" (a ne ulazu u crkvu), obično se formira red. Turisti vole neobične, interesantne priče kao što je ova vezana za skulpturu otvorenih usta - ukoliko stavite ruku u otvor i izgovorite laž, "Usta istine" će je progutati, ili vam prebiti ruku. 




Trg Piazza Bocca della Verita i Crkva Santa Maria in Cosmedin / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Trg Piazza Bocca della Verita, Hram Fortune Virilis / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Trg Piazza Bocca della Verita, "Hram neosvojivog Herkula" / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Janusov slavoluk (iza se vidi Bazilika Sv. Đorđa u Močvari") / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




U gužvi za red kako bi ruku stavili u Usta istine i slikali se, ne zaboravite da posetite i unutrašnjost ove predivne stare crkve i pri tome povedite računa o tome kako ste odeveni (o čemu postoje upozorenja ispred crkve). Unutar crkve nalaze se relikvije kao lobanja Svetog Valentina i grobnica Alfanusa.  

Nešto dalje, odmah pored severnog zida malene srednjovekovne Bazilike San Giorgio in Velabro ("Sveti Đorđe u Močvari", VII vek), poznate po svojoj burnoj istoriji, stoje ostaci slavoluka Arch of Argentarii (Arcus Argentariorum), nekadašnji ulaz u deo Forum Boarium.




Crkva Santa Maria in Cosmedin / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
"Bocca della Verita" ispred Crkve Santa Maria in Cosmedin / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Crkva Santa Maria in Cosmedin / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved






Svi postovi o ITALIJI:










Rejon Ripa, detalji na kući podsećaju na nekadašnji jevrejski geto / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved