*Tekst i fotografije na blogu, deo su publikovanog teksta o Bugarskoj, zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik RS, br. 104/2009 i 99/2011.
*The text and photographs on the blog are parts of
the published article on Bulgaria,
protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of
Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.
Svi postovi o BUGARSKOJ:
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgda6xT5IoVnV275Q0PC2fWbfWS-Hegvir4RSJZYr3MwCO_05l5kdToDfpI6QrnKuIVFoPOVG1AnE2qQoIgC6B_mssWoBkDzgxA_tc7zBm4WEPzXaKJB68duEa5NrS8IeYJfkAW1o5EdJJP/s640/P7240238.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjM6Yb_zwxTDI_MDkdqN6WXUoM-10jOWmbFSl5aT3WjNPyAKvDHwbLaL2JtRzU81GwF92LLofirGAXrqKkFyTyYFrZc3wC30KfzR3LkLREdj0aFrsXxVjXcKSY2nvrkA6CqeSY_8UK6Z0dA/s640/P7240335.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhiTfRqTP6EXgLlOywKKQq2VB4UI0YECw2iV8Diydf5saITPSeIzMHYYgHasZdDLmiFGDhd0WkbKFiIRyGwjofv0WoTZppDWPYuqPhHRCRFaGZwPbJacQxfpp1hyxwUJ5PzSHCdNWobe1U8/s640/P7240028.JPG) |
Rt Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
U Bibliji je zapisano
da je 3600. godine pre naše ere, Veliki potop zbrisao sva živa bića sa
lica Zemlje. Pre nemilog događaja, prema legendi Noje je sagradio Arku i
u nju
smestio po par od svake vrste životinja i članove svoje porodice.
Interesantno je da su nekoliko vekova
pre stvaranja Biblije, slične priče i poeme bile deo usmenog predanja
gotovo
svake državice stare Mesopotamije (današnji Bliski istok). Najpoznatiji
od svih
bio je vavilonski Ep o Gilgamešu (nastao iz još starijih sumerskih
pesama), za
koji se smatra da je bio osnova potonje priče o Potopu, uobličene par
vekova kasnije u Bibliji.
Zbog činjenice da je
priča o Potopu oduvek postojala u usmenom i pismenom predanju mesopotamskih
naroda, grupa naučnika je pre nekoliko godina rešila da ih proveri - uz pomoć najsavremenije tehnologije. Nakon
nekoliko godina istraživanja, naučno je potvrđeno da je između 10.000. i 8000.
godine pre naše ere na području istočnog Mediterana, iz još uvek ne potvrđenih
razloga verovatno neka velika elementarna nepogoda prouzrokovala podizanje
nivoa mora i time trajno promenila reljef ovog dela sveta.
Najveća promena koja
je nastala tiče se mesta koje danas uzimamo kao granicu između Evrope i
Azije -
moreuz Dardaneli, Mramorno more i moreuz Bosfor, koji su do podizanja
nivoa
mora bili spojeni u jedno jedinstveno kopno. Samim tim, i nešto
severnije Crno
more ustvari je bilo potpuno odvojeno, slatkovodno jezero. Kada se nakon
potopa nivo
Sredozemnog mora podigao, u najnižim delovima kopna severnog Egeja slana
morska voda je prodrla do “Crnog jezera”, formirajući moreuze i
podižući nivo
jezera za oko jednu trećinu, taman toliko koliko je danas Crno more
(nekada jezero) - slano.
Boraveći na obalama
Crnog mora, i sami ćete primetiti nekoliko stvari koje vam se neće
uklopiti u
tipični morski pejzaž, barem ne onaj na koji ste možda navikli. Osim
mora
koje je prilično tamno i čiji su plićaci najčešće rečno zelene boje, na
dugim,
peščanim plažama umesto palmi videćete ponajviše hrastove i drugo
listopadno
drveće. Čak i školjke i puževi koji se mogu naći u plićacima, nalik su
rečnim vrstama. Takođe, zbog niskog stepena saliniteta i severnijeg
položaja,
Crno more se tokom zime često ledi, a vazdušne temperature njegovih
priobalnih
mesta često se spuštaju i prilično ispod nule.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEip4PdDmWs9V5Fr6IJEVmLvML5JRgIGBc0nLbcHEEoP4D6fVFlqY3OLFg-9m6mwTA1Z2cTDjAjdFtMGZoXCb_0ukgSTtXiQYeCEHzUvo8psspvQpvT3ZRecqvRlzRIEJ6ZdE8AD0-Y75-lA/s640/P7240003.JPG) |
Balčik / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzmfgALYJ1iXXbLT_SAb0bMg1UFWClDDDmvkFB4exYnQzY-qE2dmMnzE23-tT0qtTpPKOpzcm2hv1Arr3GCMDc7R0GrgdyPBxG3us2k-0hIdIhUDXqnk9FUaeUrl-h7xIXbDnQAyrC_WxH/s640/P7240363.JPG) |
Balčik / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTIshiuyJAyIlSpweN2xit5wN8Zc3poFg-KZKNCji9MmHpiflaBdReQhOK-RhBct6fAmpl5yKAUT8zu5DsusXwr4NclyF27ccVBU_izqiS3Ea1e-gYQH9hzJX1fqJzIxuaFm0i1qDKRpL1/s640/P7240397.JPG) |
Crno more / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
Severno
od mesta Zlatni pjasci nalazi se sledeći, maltene istovetni, ali manje posećeni
rizort Albena, koji spada u
poslednji i najseverniji u nizu mesta masovnog turizma. Dvadesetak kilometara
severnije od njega, u relativnoj blizini granice sa Rumunijom nalazi se osveženje u odnosu na turističke komplekse, primorsko mesto na obronku krečnjačkog brda - Balčik (Балчик).
Pre
nego
što krenete u šetnju prijatnim uličicama ovog gradića čija
arhitektura kuća često podseća na viševekovno prisustvo Turaka,
obiđite čuveni kompleks - Dvorac i Univerzitetsku botaničku
baštu Balčika (Комплекс Двореца и Ботаническа градина), na obali.
Pre skoro jednog veka, od 1913. do 1940. godine Balčik je pripadao Rumuniji, a kompleks uređen kako bi poslužio kao letnjikovac rumunske princeze Marije
koja je 1922. u svojoj 22.godini udajom za kralja Aleksandra I
Karađorđevića postala kraljica Srba, Hrvata i Slovenaca (majka
poslednjeg kralja Jugoslovena - Petra II).
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZpirrHFK2HeYxL1PC6n-1AVISLyNnjTkDNnM8FgviMDurNAwCOho_bDG4QPvbyAb4pby4EYw7R5nYeIzoquhnUDJFizCFgjEzu0a987o1QXu9yDZD315GGfpuay7LdUTjHp-0dhG99vPv/s640/P7240139.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjyM-mYo_pvpS7YO4AwFwWYwUIvK1a0c3oRKe9FHtUcI3fY6WBTHw-Fka-7ewvc5IfTSnGZsYcrvM-xi_MjQzZta0iF8cWxGIjnaGyy33X2hULoLt7sB3I1FRDlAZJHLq3y5HSO5yaNMidu/s640/P7240176.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibdUt3AfTEVHWrpCBbXuZKGFJbDD8EIB1kAKzQQoInKI1FDWeHbZezlqtu4zk8FCof_EYwlejeNPfh0MaR2bbxhO8oBHHi1bkJFWjSYNoLk6GIfk5QOn6FY9E13y5lt7e2paxD1gJG7WiK/s640/P7240350.JPG) |
Balčik, Suveniri sa fotografijama kraljice Marije Karađorđević / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvKYi845c32yBI1MrB-hTlV0G5mOSNTClG5BnlJPBm4ayXt32_cALBDwWWMjSg1c4uqU3kEsGqXfm6zZ5vQeUOvu2f4_ujSIvyavUkoBNQE0j_3cA2a8o-XA2lg9iWkdWdmTt0k-vWldPc/s640/P7240166.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte - Kraljičina vinarija / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgicRCmtBUQ8pBm8_Q0vGJM6sTeCdkw-B4RuPtRJN03aNVA9zL-837WYukDU5g2tRgX2qsaWKpEC3rH9CEJFKhngk9uEmHKjI_DC43UuwhcjEjhHZ7uqvBGCSKsXkZoiU6i5Rnd3-RrbNNj/s640/queen+s+winery+house.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte - Kraljičina vinarija (na slici se vidi panorama Balčika) / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
Smešten
na obronku brda (na čijem se kraju nalazi lokalna plaža),
dvorski kompleks sastavljen je od veoma pažljivo restauriranih kuća većinom u
osmanlijskom stilu, raspoređenih po
šumarku, okruženih baštama. Svaka od kuća imala je svoju namenu (glavna
zgrada,
vinarija, baštovanova kuća, itd) i u mnoge od njih možete ući i
razgledati. Nekada
kraljičina vinarija, sada je u vlasništvu privatnika koji je vinariju
preuredio da izgleda onako kako je nekada bilo, učinivši zdanje interesantnim i privukao
turiste da kupe njegovo vino.
U
okviru Botaničke bašte, proći ćete pokraj 3000 različitih vrsta biljaka, od čega preko
250 vrsta kaktusa (jedna od najvećih zbirki kaktusa u Evropi), i videti prelepo
aranžirane cvetne površine šetajući stazicama. U kompleksu se
nalaze fontane i vodopadi, most preko rečice, kamene klupe i odmorišta - paviljoni pod
stubovima gde se najčešće u toku leta organizuju muzičke
svečanosti.
Verovatno
zbog
toga što je rumunska granica veoma blizu (oko 60 km), u Balčiku letuje
veliki broj Rumuna. U istočnom delu mesta
postoji
veća peščana plaža, ali je i sama šetnja nevelikom rivom, kraj
restorana i ribarskih brodića pravo osveženje u odnosu na bugarske
centre namenskog turizma.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6GVxCQCSUypJTbDxDhPE00_JqXtAhZ8zSZduy0lV2KCBwUcuLh1_eQAiJUkL8x2s5nc2cwOoHXJLq-E6RDd_waN5N-S43jRresc_jTHS18u8uDk_VIzAXOGvs3iBmDmoEZpA4AhbrRUEu/s640/P7240284.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWAL9wGYNqCNE2MRoLw99Nm-1-Yxz0XEcg85GVz3v6ojTCjfVtlBF3CbO_r96HzCc_XAi6G7l8P3Lq9mSS0iZPuHZNlbTfXmC3mt6aQScVlGh_B9rJBBAP6hmhx5W1thO2VbPkpp4QXpyU/s640/P7240148.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhXMFQoLXBe3tzZ9OEUwHcTUtXUM2wFMLgwvGAia-ZwB2tcdbmCnnr2rwmWdqZDaics_xNMw1e-Wy3ibEdfKn7cujss6xRHSi1A04qHyOPcjVcJ9FeE4OlzaeZtUG59gCyst6xAKVvxEzVt/s640/P7240233.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgZkoPRnG1mG-BjjqgWQQx6Lwbah4c7lK2ldz-9ZxAwyPkooahhlWfHl4TqME4itFxZpN-AoTOye19Obe1fDMasXiAQ9wDxeIvJlMxgM7k0dEpb2sZAeUbHlqi9a_qXqfhXuAJq1qGEN2j2/s640/P7240216.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgrqKmnpdPiHBs6DBZ-6RQUSqF5_qytLmBjA2UAjsxiZ7-i5mL5yXzHmVRJFbYloqDD0xLeGwJ2S95K5zQj7h95gkIiymo8j5E-kiYgWVwXEcqDoCLE2N7bcFtjrnGLS_UunR0s5w6Oqg1/s640/P7240310.JPG) |
Balčik, Kompleks Dvorca i Univerzitetske botaničke bašte / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
Istočno
od Balčika, umesto peščanih plaža duž obale počinju da se uzdižu interesantne i
veoma strme krečnjačke stene. Putem još oko 35 kilometara istočno, posle
nepreglednih, žitnih polja na kojima su pre desetak godina postavljene ogromne
vetrenjače za proizvodnju struje nalazi se najposećeniji rt u Bugarskoj - Rt Kaliakra, na bugarskom: Нос Калиакра. Na isturenom špicu na kojem gotovo bez prestanka
duva jak vetar, i koji se proteže duž skoro 2 km i duboko ulazi u more, još od
perioda praistorije živeli su ljudi koji su iskoristili njegov geo-strateški
značaj.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTOQ6w4DzIc-XNyjkv8MJ6aiWNPUD-3LvHbfW1CtVPZqDg5BXszG5DPXGAdsRPZeN7x7iQp5tj74xjJbdVNftAnLPI0zUAKlMdAGBQg-QqjJiSdMXwKJow4iliP5Tby1lgNohPDd_yBV-V/s640/P7240059.JPG) |
Rt Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFdRwuuXzVf7ugw1_BMVkuuStTCM6mamDnZPQt-4CLUQg5A_HtoP_0ml0T6v1I_tUJT8PzXQArSky6NJiRr2VUPD8EPgU_OFmGceh0KhfBUnw8axvMJiQv7QVs3t-euYkjKl-G3jDY5TDa/s640/P7240063.JPG) |
Fauna Rta Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
U špiljama rta pronađeni su ostaci iz perioda praistorije, Tračana, Rimljana, ali i Vizantije
i Turaka, koji se mogu videti u najvećoj dostupnoj pećini pretvorenoj u muzej.
Na rtu postoje i ostaci tvrđave, nekoliko grobnica i (skoro do
temelja) porušenih ranohrišćanskih crkvi. Za ovaj rt vezane su i mnoge legende
iz istorije Bugarske, kao ona iz turskog perioda, o mladim devojkama koje su
radije skakale sa visokih stena (60 do 70 m) u more, nego da prihvate islam.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWMoAJxyXkYRoOcY3FB3B9QVag5DX3RtR76tAYzspt69bRmTBmOL-eNKU14qwHro4wHkoYurm5WtkICEKm_fMdo-kaQSKDkPMsTTaZEnOPoLJaFSjVAtf_GoD8qw9LNc6tE3p57AZ3H7qq/s640/P7240112.JPG) |
Rt Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvX3QBhxmghjakSkhZIfHvUl5DFW54t8N6sRzxK5sQg3Q7CLH-EWDROjQbBqnXPcx-DaOKtfLYItJJzvrYfUiNiRJaeQi6U-vck-KSnNzGDTdsL0B7N9ioD5KXZJPZTVergbAxuep9mZys/s640/P7240099.JPG) |
Pećine sa najstarijim ostacima ljudskih naseobina, Rt Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEPv6fcXj-KP61E7L9qx4di2qU9Vkp_NNZD3qi046i-DI4KcLHs7ZXSKr3x4nc5U-uGa3-vdZiVOgehfZUw0gbhm3KyJJD1W38_S4OS1e5K10f9ckrAbnY67hkspCGjBqZFKSY5uwfescP/s640/P7240082.JPG) |
Ribari na rtu Kaliakra / Photo: Ivana Dukcevic © All rights reserved |
Nema komentara:
Objavi komentar