2016/08/09

VATIKAN (Vatican City), Rim

*Tekst i fotografije na blogu deo su publikovane knjige o Rimu (ISBN 978-86-7722-408-0), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik RS, br. 104/2009 i 99/2011.

*The text and photographs on the blog are parts of the published book on Rome (ISBN 978-86-7722-408-0), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.





Svi postovi o ITALIJI:












Stepenište Vatikanskih muzeja / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikanski muzeji, čuvena Rafaelova "Atinska škola" (1509 - 1511) / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Unutrašnje dvorište Muzeja Vatikana / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved





Ukoliko se crvenom linijom metroa iz centra Rima odvezete ka zapadu i izađete na stanici Ottaviano - San Pietro, nakon par minuta hoda naćićete se kraj zidina Vatikana. U kompleksu Vatikana nalazi se: Papska rezidencija sa pomoćnim zgradama i vrtovima, Vatikanski muzeji (Musei Vaticani / Vatican Museums) smešteni u nekada sastavnom delu papske palate, Crkva Svetog Petra (Basilica di San Pietro / St. Peter's Basilica) na istoimenom trgu i Sikstinska kapela (Capella Sistina / Sistine Chapel). 


Smešten u delu jednog od krila nekadašnje Vatikanske papske palate, na površini od oko pet hektara nalazi se Muzej Vatikana. Sadrži najveću svetsku kolekciju antičke grčke i rimske skulpture (rimske kopije antičkih grčkih dela), Vatikansku biblioteku, veliku egipatsku i etrursku kolekciju, kao i značajnu kolekciju italijanskih majstora slikarstva (Leonardo da Vinči, Ticijan, Rafael, Belini, Đoto..) i skulpture iz perioda između XV i XVIII veka, od kojih su mnoga dela bila naručena od strane vladajućih papa. S obzirom da je muzej ogroman (treći po veličini na svetu, nakon Ermitaža u Rusiji i Luvra u Francuskoj), za njegovo razgledanje izdvojite barem 3 - 4 sata.




Unutrašnje dvorište Muzeja Vatikana / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Muzeji Vatikana / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Bazilika Svetog Petra, vidikovac unutar crkve, iz podnožja kupole / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved



Na kraju velelepno dekorisanih hodnika Vatikanskih muzeja, iz odaja stepeništem direktno silazite u Sikstinsku kapelu. Sagrađena je 1473. za papu Siksta IV, te je po njemu i dobila naziv. U prošlosti, služila je u svrhu najznačajnijih crkvenih ceremonija, na primer svečanosti prilikom izbora novog pape. Razlog iz kojeg milioni turista posećuju ovo mesto svake godine je tavanica Sikstinske kapele, koju je za papu Julija II između 1508. i 1512. godine oslikao čuveni skulptor Mikelanđelo Buonaroti. 

Čuvene su, i čak u filmovima opisane svađe oko oslikavanja kapele između Mikelanđela i pape Julija II. Jedan od razloga bio je i taj što je Mikelanđelo pokušavao da ubedi papu da ne želi da prihvati posao oslikavanja jer ne zna ništa o fresko-slikarstvu, s obzirom da je bio vajar

Na Dan svih svetih 1512. godine, tavanica je ipak bila gotova. Dočekavši da ipak vidi završetak naručenog dela, nakon samo 3,5 meseca papa Julije II je preminuo. Najčuvenije Mikelanđelove kompozicije sa tavanice Sikstinske kapele: Stvaranje Adama, Prvi greh i Izbacivanje Adama i Eve iz Raja, kao i Strašni sud, danas se obilato koriste kao delovi nekih od najčuvenijih i najprepoznatljivijih suvenira Vatikana i Rima, uopšte. I ne samo Rima. Logo Beogradskog ZOO vrta na primer, sa rukama čoveka i majmuna u krupnom planu koje samo što se nisu dodirnule, jedan je od mnogobrojnih inspiracija ili "kopija" freske "Stvaranje Adama" sa tavanice Sikstinske kapele. Fotografisanje unutar kapele je zabranjeno.



Vatikanski muzeji / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikanski muzeji / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikanski muzeji, najčuvenija antička skulpturalna kompozicija iz perioda helenizma "Laokon i sinovi" / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikanski muzeji, egipatska mumija / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved



Odmah pored Muzeja Vatikana nalazi se ogromni Trg Svetog Petra, oivičen dvema polukružnim kolonadama, na čijem se kraju nalazi Bazilika Svetog Petra. Čuveni arhitekta Bernini konstruisao je kolonade nalik simboličnim rukama koje spajajući se grle nepregledne reke vernika prilikom ulaza u baziliku. Sazidana na mestu gde su navodno pronađene mošti Svetog Petra, ova crkva građena je počev od 1506. tokom narednih 120 godina, te su u njenom uređenju manje ili više imali udela gotovo svi najpoznatiji umetnici renesanse. 

Ispred crkve su pojačane mere obezbeđenja, a sa leve strane videćete i pripadnike Švajcarske garde (Gardes Suisses) bivšu plaćeničku vojsku koja još od srednjeg veka tradicionalno čuva ulaz u Papsku rezidenciju, na početku prolaza ka unutrašnjem delu bedema sa papskim odajama. 

Bazilika Svetog Petra je centralna i najveća katolička crkva na svetu i ni jedna druga ne sme biti veća od nje. Interesantno je da gledajući od spolja, nije moguće sagledati stvarnu veličinu same građevine. Ipak, o ovom svedoče linije sa nazivima velikih katoličkih crkvi sveta koje možete videti urezane u mermerni pod unutar crkve, a koje pokazuju kolike su njihove razmere odnosu na Baziliku Sv. Petra. 

Tokom razgledanja, u crkvi Svetog Petra se skoro možete izgubiti, do mere da u nekom momentu možda više nećete biti sigurni na kojoj strani je izlaz. Najposećenije mesto u crkvi sigurno je čuvena Mikelanđelova "Pieta" (Bogorodica oplakuje Hrista), mermerna skulpturalna kompozicija koja se nalazi pod staklom, sa desne strane odmah po ulasku u crkvu.




Vatikan, pogled na Trg Svetog Petra sa vrha kupole Bazilike Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikan, kupola Bazilike Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikan, Bazilika Sv. Petra, Mikelanđelova "Pieta" / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved



Ono što ovde ne bi trebalo da propustite je da se popnete na sam vrh kupole Bazilike Svetog Petra, jer se odozgo bukvalno vidi skoro čitav grad sa jedne, i papske odaje sa vrtovima i baštama (sa povrćem), sa druge (visina crkve odgovara visini solitera od oko 33 sprata). Desno od ulaza u crkvu nalazi se pasaž, u koji morate ući kako biste kupili karte za lift. Po ceni od par evra, lift unutar bazilike vodi samo do prvog nivoa: na vrhu ste crkve, ali u podnožju kupole - do samog vrha morate dalje pešice. Table na početku uspona unutar kupole obaveštavaju o tome da se do vrha kupole penjete na sopstvenu odgovornost, jer do samog kraja ima 330 stepenica, a penjete se u koloni bez velike mogućnosti da zastanete i odmorite. Takođe, kako se približavate vrhu stepenice se postepeno sužavaju, jer prate liniju kupole kroz koju se penjete. Osim ako imate ozbiljnijih zdravstvenih problema, obavezno se popnite na vrh jer je odozgo pogled veličanstven. 


            Po povratku, nakon izlaska iz kupole provedite neko vreme na na prvom nivou (do kojeg ste prvobitno došli liftom) i pre konačnog silaska prošetajte se po "krovu" crkve. Odavde možete izbliza videti skulpture na prednjem delu crkve, sesti i odmoriti se. Na istom nivou postoji i prodavnica za turiste u kojoj će vam kaluđerice prodati krstiće, brojanice kao i razglednice sa sve poštanskim markicama Vatikana. Poštansko sanduče na krovu najveće katoličke crkve na svetu nalazi se tačno ispred radnje i ovde ubačene razglednice imaće žig Vatikana.




Bazilika Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Vatikan, Bazilika Svetog Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Papska rezidencija unutar zidina Vatikana, sa vrha kupole Bazilike Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




            Tik oko zidina Vatikana i u neposrednoj okolini nalaze se brojni mali restorani i kafeterije. Cene nisu uvek povoljne, a kvalitet hrane je prosečan. Možda zvuči neverovatno, ali u Rimu ćete retko naići na dobru picu. U odnosu na božanstvene napolitanske, rimske pice su za naš pojam često suve i oskudne, i većina njih osim paradajz sosa i origana nema nikakve dodatke (nasuprot tome, u malim radnjama Rima možete kupiti moderniju verziju pice "na metar", kvadratno parče pice sa čime god poželite). Za razliku od pice, rimske paste su mahom odlične. Postoji lanac restorana testenine "Pasteria", u kome možete odlično jesti: cene su razumne, izbor širok, a količina hrane zadovoljavajuća.



Na krovu Bazilike Sv. Petra nalazi se suvenirnica i poštansko sanduče odakle će poslata razglednica imati žig Vatikana / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved




Desetak minuta peške, u smeru ka centru grada na reci Tibar nalazi se Kastel Sant Anđelo (Castel Sant' Angelo) sa istoimenim mostom. Kružna građevina nalik utvrđenju, sazidana je 125. godina naše ere kao Mauzolej cara Hadrijana i njegovih naslednika. Početkom srednjeg veka pretvorena je u odbrambeno utvrđenje, a zatim i u sklonište nekoliko rimskih papa u doba najezde "varvara" (u slučaju napada, postojao je skriveni podzemni prolaz koji je vodio od utvrđenja direktno put oko dvestotinak metara udaljenog Vatikana). Danas se u Tvrđavi Sant Anđelo nalazi muzej grada, a njen sadašnji izgled datira iz XVI i XVII veka. Ipak, gledano od spolja, u središnjem delu građevine i danas možete videti originalni kružni oblik mauzoleja cara Hadrijana, na vrhu kojeg je u doba kada je ovde sahranjen (II vek naše ere) bio zasađen šumarak čempresa okružen skulpturama.



Tvrđava i most Sant Anđelo / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Model Hadrijanovog mauzoleja






VATIKAN INFO: 
Obilazak Vatikana započnite od Vatikanskog muzeja. Iako su redovi do ulaza obično prilično dugački, kolona koja iz susedne ulice duž zidina zavija do ulaza se dosta brzo kreće verovatno jer unutar muzeja postoji veliki broj šaltera za kupovinu karata. Na kraju obilaska Vatikanskih muzeja, stepenište sa gornjih spratova direktno vodi u Sikstinsku kapelu, a iz nje napolje iz kompleksa na Trg Svetog Petra. Ulaznicu za Muzej Vatikana i Sikstinsku kapelu, plaćate po ulasku u muzej.
Za razliku od muzeja, Trg i Crkva Svetog Petra ne nalaze se unutar zidina - u crkvu se ulazi sa trga i ne plaća ulaznica, ali su redovi za ulaz prilično dugački (tokom letnjih meseci, čeka se prosečno oko 2 sata). 
Ukoliko želite da posetite Papsku rezidenciju i vrtove, i to je moguće ali samo uz prethodnu rezervaciju putem interneta.



Ulaz u Papsku palatu Vatikana, tradicionalno već vekovima čuva Švajcarska garda / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Kompleks Muzeja Vatikana (sa dva unutrašnja dvorišta), snimljen sa vrha kupole Bazilike Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Papske palate i vrtovi, sa vrha kupole Bazilike Sv. Petra / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved







Svi postovi o ITALIJI: